Otvoren novi muzej krapinskih neandertalaca u Krapini

Krajem ožujka otvoren je novi Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini. Muzej je smješten između dvaju brdašaca – Hušnjakova i Josipovca kod Krapine, površine 1200m2, podijeljen je na dvije etaže te opremljen suvremenim tehnologijama i na interaktivan način predstavlja sadržaje vezane uz postanak svijeta, evoluciju čovjeka i pronalazak fosila u Krapini.

Obilazak muzeja počinje projekcijom 16-minutnog filma o životu krapinskog neandertalca, a nastavlja se prikazom Krapine iz 1899. godine, kad je krapinski učitelj Rehorić poslao Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru čudne kosti koje je pronašao. Izlošci dalje vode kroz razvoj suvremene znanosti, Columba, Kopernika, kroz postanak svijeta i početka razvoja geologije, pa do prvih otkrića pračovjeka u kamenolomu u Neandertalu, otkrića javanskog čovjeka u Spyju u Belgiji 1886. godine te povijesti zemlje i prvih organizama. Posjetitelji mogu pratiti slijed razvoja života od prvih hominida koji su sišli s grane do krapinskog neandertalca. Detaljna rekonstrukcija krapinskih neandertalaca predstavljena je u polušpilji realističnim skulpturama koje je izradila francuska kiparica Elisabeth Daynes, a prikazan je u raznim životnim situacijama prema istraživanjima i spoznajama o krapinskoj zbirci. Posljednji dio muzeja prikazuje brzi kulturni i tehnološki razvoj ljudskog roda. Kao posebna zanimljivost u muzeju, istaknuto je da se putem ulaznica može interaktivno sudjelovati u razgledavanju muzeja, gledati filmove te odgovarati na pitalice. Muzej svojom modernom arhitekturom i multimedijskom prezentacijom pridonosi dignitetu jednom od najpoznatijih paleolitskih lokaliteta u svijetu.

Lokalitet Hušnjakovo u Krapini najpoznatije je svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka s najbogatijom i najraznolikijom fosilnom zbirkom. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Geološka i paleontološka istraživanja trajala su od 1899. do 1905. godine pod nadzorom poznatog znanstvenika Dragutina Gorjanovića Krambergera. U naslagama špilje nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja. Starost ovog bogatog nalazišta odgovara vremenu od prije 130.000 godina.